Prije više od 100 godina, prvi put se jedna poruka prenijela putem radio talasa. Pronalazak, otkriće radio prijenosa neki pripisuju Markoniju, a drugi Nikoli Tesli. Prava istina je ta, da je Nikola Tesla pronašao radio prijenos, a Markoni ga prvi komercijalno upotrijebio. Tada se ujedno pojavljuje velika znatiželja i interes za radio, kao komunikacijsko sredstvo. Pojavljuju se i radio amateri. U početku su to znatiželjnici koji se svojim narastanjem počinju organizovati u radio klubove i ostale vidove udruživanja. Prošle 2015. godine Međunarodna radioamaterska organizacija IARU je obilježila 90 godina rada.
Radioamaterizam ima niz disciplina a osnovne su:
Ovo je prva radio amaterska disciplina koja se pojavila. Radio amateri - konstruktori prave razne uređaje iz oblasti: elektronike, mjerenja, automatike, radio tehnike, antena, pomoćnih uređaja za radio stanice itd. Nekada su to uređaji po gotovim šemama, a nekada lične konstrukcije. Poznato je da su mnoge amaterske konstrukcije našle primjenu u praksi i fabrike su preuzele njihovu masovnu proizvodnju. Zbog toga mnogi svjetski proizvođači radio opreme podržavaju radio amatere, jer od njih besplatno dolaze do ideja i nekih tehničkih rješenja. Takmičenja u ovoj oblasti praktično ne postoje ali postoje izložbe sajmovi, prezentacije itd.
Radio amateri koji rade na radio stanicama se nazivaju “operatori”. Oni uspostavljaju radio veze među sobom, razmjenjuju informacije o kvalitetu veze, svojim iskustvima, razgovaraju itd. U ovoj disciplini postoje takmičenja svih nivoa, od regionalnih do međunarodnih. Propozicije za takmičenja propisuje organizator. Nekada je to broj uspostavljenih veza u određenom vremenskom periodu, nekada broj različitih zemalja, nekada ukupno premoštenih kilometara ili razne kombinacije. Takmičenja se održavaju tokom cijele godine, a posebno za vrijeme vikenda. Radio amateri imaju na raspolaganju veliki broj frekventnih opsega za svoj rad. Prostiranje radio talasa prvenstveno zavisi od radne frekvencije, doba dana, godišnjeg doba, sunčeve aktivnosti itd. Prostiranje radio talasa raznih frekvencija u različitim vremenskim terminima je veoma važan podatak za proizvođače opreme i korisnike radio talasa. To i jeste razlog da u svakom karakterističnom frekventnom opsegu radio amateri imaju svoj dio. Na taj način se “besplatno” dolazi do važnih podataka.
Upotrebom radio prijenosa nastao je problem lociranja radio predajnika iz više razloga. Neki od njih su: pronalaženja predajnika koji nema licencu za emitovanje ili namjerno ili slučajno smeta ostalim učesnicima, neprijateljski radio predajnik, itd. Uređaji za pronalaženje predajnika se zovu “radio goniometri”.
Radio amateri se uvježbavaju i takmiče u lociranju radio predajnika i popularni naziv ove discipline je “lov na lisicu”. Pomoću specijalnih radio prijemnika sa usmjerenim antenama (“lisičari”) radio amateri lociraju sakrivene radio predajnike, trčeći dolaze do njih i registruju vrijeme pronalska skrivenih predajnika. Ova takmičenja se organizuju na svim nivoima. Ovo je tehničko-sportska disciplina u radio amaterizmu.
- RMZO – Radio Mreža Za Opasnost
Ovo nije neka posebna disciplina radio amaterizma. U slučaju bilo kakvih “katastrofa”, kad profesionalne radio veze ispadnu iz funkcije na scenu stupaju radio amateri, stavljaju se na raspolaganje društvenoj zajednici i obezbjeđuju im neophodne i hitne radio veze. Postoji niz pozitivnih primjera ove aktivnosti. U tom cilju radio amaterske organizacije prave posebna pravila i povremeno vrši provjeru rada. Ova aktivnost postoji od regionalnog do međunarodnog nivoa.
RADIO AMATERIZAM U BiH
Kratak historijat
Na našim prostorima je bilo radioamaterske aktivnosti i prije drugog svjetkog rata, ali to nije bilo organizovano djelovanje. Pojedinci, stručnjaci, su organizovali obuku za sve zainteresovane građane.
Za vrijeme drugog svjetskog rata grupa radoznalih gimnazijalaca počinje eksperimente i gradnju prvih radio uređaja sa tadašnjim elektronskim komponentama, ali to su radili vrlo oprezno zbog stanja u kome se nalazila naša zemlja. Te aktivnosti su nastavili i poslije rata, da bi u jesen 1946.g. došlo do osnivanja prvog “Društva radioamatera” u Sarajevu koje kasnijom registracijom dobija ime grada Sarajeva. Dobijene su prostorije u ulici Gundulića br. 5. koje je trebalo urediti i opremiti namještajem, alatom i meterijalom. Organizovani su i prvi kursevi osnovnih znanja iz elektronike i radiotehnike pod nazivom «A i B tećaj». U radu i aktivnosti se posebno isticao Đorđe Lukić, poznatiji kao Cigo i radio klub Sarajevo se ćesto nazivao Ciginim klubom. U to vrijeme redioamateri su mogli eksperimentisati i graditi samo radio prijemnike i pomoću njih pratiti radio emisije kao prijemni amateri. Normalno, pojedinci su gradili i radiopredajnike ali tajno i uz veliki rizik. Prvi ozbiljnjiji napravljenim prijemnik je bio «1V2».
Godine 1949/50 odobrene su veze sa radio predajnikom i u eteru se pojavljuje poznati znak YU 4 ALM. Radilo se o predajniku ručne izrade sa kristalom kvarca i posebno VFO-om. Napravljena je antena kao «simetrični multiband dipol». Radiopredajnik je napravio Nusret Abadžić i sa njim prvi proradio. Tako je radio klub obogatio svoju djelatnost obučavajući pored konstruktora i radiotelegrafiste.
Rad radio kluba je imao izuzetno značajnu ulogu kroz obučavanje svojih članova. Veliki broj mladih, koji su osnovna znanja sticali u radio klubu, u kasnijem školovanju se opredijelio za tehničke nauke i postali su uvaženi stručnjaci, inženjeri, doktori nauka, profesori, akademici itd.
U kratkom periodu, formirani su radio klubovi u svim većim gradovima BiH i formirana je krovna organizacija “Savez radio amatera BiH” (1947.g), sada pod nazivom Asocijacija radio amatera u BiH. Broj članova se uvećavao da bi šezdesetih godina (1963/64.g.) dostigao cifru od više hiljada (cca 8.000)! Razvile su se i druge discipline, radiogoniometrija poznata kao «lov na lisicu», RMZO – radio mreža za opasnost itd. Država, a tada posebno JNA, su pokazivali veliki interes za naš rad pa je odatle proizilazio stalni izvor finansiranja koji je zadovoljavao naše minimalne potrebe, iako smo voljeli da je to bilo izdašnije jer bi tako ostvarivali i veće ukupne rezultate.
Pedesete i šezdesete godine prošlog vijeka su bile pune entuzijazma u radio amaterskom pokretu. Najstručniji članovi radio kluba su odlazili na omladinske radne akcije kao nastavnici i tamo držali tečajeve osnovnih znanja, «A i B tečaj» (Abadžić, Zečević itd).
Radio amateri su učestvovali na velikom broju domaćih i međunarodnih takmičenjima iz raznih oblasti i osvajali vrlo visoke plasmane. Nemoguće je nabrojati sve uspjehe koji su ostvareni u ovih 70 godina aktivnosti ali dovoljno se prisjetiti da su zidovi radioklubova bili skoro potpuno prekriveni osvojenim diplomama, pohvalama i ostalim priznanjima pa tada nismo imali ni dovoljno vitrina da se smjeste svi pehari, plakete i druga priznanja. Kako je vrijeme prolazilo smjenjivale su se generacije članova, ali iz svake je ostajalo nekoliko članova, entuzijasta, koji su toliko privrženi radioamaterizmu da su praktično i danas naši vječiti članovi i aktivisti.
Današnje stanje
Nažalost, posljednja ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini a posebno poratna su vrlo negativno uticala na radio amaterski pokret u BiH. Broj aktivnih radio klubova i članova radio amatera se drastično smanjio. Veliki negativni uticaj je nastao i pojavom mobilne telefonije, interneta i nezainteresovanosti društveno političke zajednice. Više godina se pokušavamo nametnuti Civilnoj zaštiti na svim nivoima kako bi im pomogli kroz našu aktivnost “RMZO”. Nažalost, uz velika obečanja, za sada nikakva podrška osim deklarativne.
Ipak, ove 2016.g. slavimo 70 godina organizovanog radio amaterizma u BiH. U toku su akcije za obilježavanje našeg velikog jubileja. Radio klub «SARAJEVO» i ARA u BiH organizuju niz manifestacija: takmičenja, učešća na takmičenjima, pres konferenciju, svećanu skupštinu, odlazak naših ekipa na zborove svih nivoa itd.
Na kraju šta reći, nego da moramo raditi na podmlađivanju članova, njihovoj obuci i pripremati ih da nastave dugogodišnju tradiciju radioamaterstva u BiH, uvezujući u te aktivnosti sve savremene tehnološke tekovine, kao što su informatika, internet, moderna elektronika, konstruktorstvo u širem smislu i radiogoniometrija.
Skopljak Emin, E71E
